Politika

Hrvate u BiH majorizira HDZ BiH, centrale stranaka u BiH provode politiku Srbije i Hrvatske

U intervjuu za AA članica Zajedničke komisije za ljudska prava PS BiH Maja Gasal-Vražalica govorila je o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, zašto nije prihvatljiv prijedlog HNS-a, položaju Hrvata u BiH, evropskom putu BiH...

Almir Terzic  | 19.01.2018 - Update : 20.01.2018
Hrvate u BiH majorizira HDZ BiH, centrale stranaka u BiH provode politiku Srbije i Hrvatske Fotoreporter: Elman Omić - Anadolu Agency

Sarajevo

SARAJEVO (AA) - Dva su moguća scenarija koja očekuju Bosni u Hercegovinu, a to je ili da se političkim igrama odgodi održavanje općih izbora ili da se dođe u situaciju da se dio njih ne implementira, jer su veoma male šanse da će izmjene i dopune Izbornog zakona BiH biti usvojene, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Maja Gasal-Vražalica, članica Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.

"Da li ćemo doći do izmjena i dopuna Izbornog takona BiH, neizvjesno je. U ovim nekim našim internim razgovorima u Parlamentarnoj skupštini BiH imate na vidiku dva scenarija, a nemate još stava kako će to sve završiti", navela je Gasal-Vražalica.

- Teško do rješenja za Izborni zakon BiH -

Ona je istakla da ne zna da li će Centralna izborna komisija BiH ostati dosljedna onome što se iz medija moglo pročitati, da će raspisati opće izbore u BiH.

"Nekada sumnjam i u ono što možemo pročitati u medijima, odnosno stavove koje zastupa u ovom segmentu CIK BiH. Jer, svi ljudi, u bilo kojoj agenciji ili komisiji, to su politički montirani ljudi, tako da je moguće da sa trenutno vladajućom koalicijom budu u dosluhu i nađu neki model da se prolongiraju izbori za dvije godine što meni više miriše na taj scenarij nego da će CIK BiH ostati pri svom i raspisati opće izbore".

Navodi da bez izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, i ako dođe do tih izbora, odnosno ako CIK BiH ostane pri svom stavu da će raspisati izbore, očekuju nas problemi.

"Uzmimo i scenarij da će oni zaista raspisati izbore, da ćemo mi kao država BiH potrošiti mnogo novaca na izbornu kampanju, a to su novci građana i građanki BiH, i onda ćemo se vjerovatno dovesti, zahvaljujući ovim ucjenama koje imamo od HDZ-a BiH, da neće se jedan dio izbora moći implementirati, odnosno da će blokirati popunu Doma naroda Parlamenta FBiH. A, to znači da ako blokirate popunu Doma naroda Parlamenta FBiH onda nećete imati ni izvršnu vlast. To je jedan od mogućih scenarija, što smo imali i u jednom od prethodnih saziva", navodi Gasal-Vražalica.

Javnosti radi, kaže, treba pojasniti da od početka ovog saziva Parlamentarne skupštien BiH, odnosno decembra 2014. godine se formirala Interresorna radna grupa koju čine predstavnici i predstavnice vladajuće koalicije i samo jedan član iz opozicije iz RS-a, SNSD-a.

- Radna grupa nije dostavila ni slovo -

Tri i po godine nakon njihovog formiranja, a što je bila njihova obaveza zbog čega su i formirani da rade na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, svoj posao, kaže gasal-Vražalica, nisu priveli kraju.

"Mi nismo dobili ni slovo prijedloga od te Interresorne radne grupe. Pokušavalo se onda utjecati kroz razne zastupničke inicijative da Vijeće ministara BiH kao izvršna vlast napravi svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Ni to se nije desilo. Sada u proceduri imamo dva prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i to od delegata Kluba hrvatskog naroda okupljenih oko HNS-a, a drugi je od zastupnika i zastupnica iz Zastupničkog doma odnosno predstavnika SDA. To će pokazati, odnosno reći, da niti jednoj niti drugoj strani nije u cilju da dođe do bilo kakvih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH", navodi Gasal-Vražalica.

Ističe da prijedlog koji dolazi od delegata i delegatkinja okupljenih oko nevladine organizacije HNS-a pokazuje da se oni bave jednom "dodatnom izolacijom ovoga što trenutno imamo što je i onako diskriminatorno, gdje će, tvrdi Gasal-Vražalica, zaokružiti jednu teritoriju", a tretira popunu Doma naroda Parlamenta FBiH delegatima i delegatkinjama i izbor članova Predsjedništva BiH.

Istovremeno, prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji predlažu, kaže ona, kolege i koleginice iz SDA ne tretira Predsjedništvo BiH uopće, ali tretira popunu Doma naroda Parlamenta FBiH.

"Za Demokratsku frontu, za nas u Zastupničkom domu Parlamenatrne skupštine BiH, niti jedan niti drugi prijedlog Izbornog zakona BiH nije prihvatljiv. Mi smo u više navrata kao i na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma PS BiH to obrazložili. Vidi se, ustvari, za oba prijedloga da je to skretanje pažnje sa pravih problema i jer zašto to baš u ovom momentu", pita se Gasal-Vražalica.

Navodi da od kada je prijedlog HNS-a usvojen u Domu naroda PS BiH, on je sa četvrtog sprata, gdje se nalazi Dom naroda PS BiH, do drugog sprata, Bijele sale Zastupničkog doma PS BiH, putovao četiri mjeseca.

"Postavlja se pitanje zašto baš u ovom momentu mi pričamo, odnosno imamo tek na sjednicama, odnosno dnevnom redu, ovaj prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH HNS-a, kao i SDA. To će reći da je to skretanje pozornosti i javnosti sa ključnih pitanja u BiH, a to je evropski put BiH, NATO put BiH, životni problemi, svakodnevica, odlazak ljudi iz BiH i potpirivanje mržnje i tenzija u BiH. Tako da nama ovaj momenat pokazuje da niti će doći do bilo kakve izmjene Izbornog zakona BiH niti je to njima cilj", tvrdi Gasal-Vražalica.

- Markiranje glasača trakama po područjima -

Presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića tretira pitanje izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, kaže Gasal-Vražalica, te navodi da prije te apelacije, odnosno odluke, imamo presude Evropskog suda za ljudska prava po pitanju Sejdić-Finci, Zornić i Pilav koje tretiraju Predsjedništvo BiH koje se također moraju uzeti u obzir.

"Ne možemo mi sada zanemariti da nešto, neke odluke, što su bile prije apelacije Bože Ljubića i reći hajdemo se samo sada baviti ovom odlukom Ustavnog suda BiH, što ustvari pokazuje ovu praksu koju mi imamo, da svako uzima sa tog švedskog stola što njemu odgovara. Mi smo za izmjenu Izbornog zakona BiH, ali cjelokupnog, da uzmemo i izmijenimo, odnosno imeplentiramo sve ono na što smo se obavezali. Po ovoj presudi Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, Venecijanska komisija je dala svoj stav i preporuke pri čemu se one apsolutno trebaju uskladiti sa onim što piše u Ustavu FBiH", navodi Gasal-Vražalica.

U tom kontekstu su, kaže, klubovi zastupnika SDP-a i DF-a u Parlamentu FBiH predložili zakon koji nikako da dođe na dnevni red Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

"Nikako da se zakaže vanredna sjednica uprkos našim zahtjevima i potpisanoj inicijativi od kolega i koleginica u Parlamentu FBiH. Predsjedavajući tog doma stalno izbjegava zakazivanje kako se ne bi došlo do onoga što je ustvari i zakonska odredba u Izbornom zakonu BiH, a to je usklađivanje izbornih jedinica u FBiH, kako bi se na osnovu toga popunio Dom naroda i Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Nama nije jasno zašto baš SDA u Parlamentu FBiH neće nikako da to stavi na dnevni red jer u jednom segmentu i oni pričaju u ovom, Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH o tome, a tamo blokiraju da se uopće raspravlja o tome. Tako da mi smatramo da sve presude koje su bile i koje su potvrđene od Evropskog suda apsolutno trebaju da budu predmetom Izbornog zakona BiH i obuhvaćene", ističe Gasal-Vražalica.

Za prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je došao od HNS-a, posredstvom Kluba hrvatskog naroda, Gasal-Vražalica navodi da osim što je to zaokruživanje teritorije, u njemu se već vidi ko je taj ko treba da sjedi u Predsjedništvu BiH.

"Likom i djelom vidite osobu koja bi doživotno da sjedi u Predsjedništvu BiH, kao član kolektivnog šefa države iz hrvatskog naroda. To je za nas neprihvatljivo, jer mi smo apsolutno za demokratske principe, za jednaku vrijednost i važnost glasa svakog građanina i građanke BiH. Za mene je neprihvatljivo da mi u 21. stoljeću u BiH, nakon svih dešavanja koja smo imali i koja smo doživjeli i preživjeli, da se bavimo iz kojeg područja A, B ili C vi dolazite. Umjesto da idete sa ličnom kartom u glasačku kabinu, treba da idete sa vrpcom oko ruke iz kojeg područja dolazite i da odmah budete markirani po tom principu. Smatram da bez obzira kako se ko osjeća po etničkoj pripadnosti, vjerskoj ima pravo da glasa kako hoće. Zašto ćete vi meni zabraniti da ja kao pripadnica iz hrvatskog naroda možda glasam za nekog iz bošnjačkog naroda. To je moje pravo", poručuje Gasal-Vražalica.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın