Srbija: Umrežavanjem inspekcija protiv sive ekonomije
Obim sive ekonomije smanjen, ali i dalje svako treće preduzeće u Srbiji posluje u sivoj zoni, čemu doprinose neregistrovane firme koje su 17 odsto ukupnog broja preduzeća
Beograd
BEOGRAD (AA) - U Srbiji je obim sive ekonomije smanjen, ali i dalje svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni, čemu značajno doprinose neregistrovane firme koje čine više od 17 posto ukupnog broja preduzeća, zbog čega će do juna biti umrežene prve četiri inspekcije u informacioni sistem "e-inspektor" koje će omogućiti transparentnost rada, izjavila je danas premijerka Srbije Ana Brnabić, javlja Anadolu agency (AA).
Na konferenciji "Izlaz iz sive ekonomije" koju je Vlada Srbije organizovala u saradnji sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj (NALED), predstavljena je analiza sive ekonomije koju je 2017. sproveo NALED gde je navedeno da je obim sive ekonomije smanjen u prethodnih pet godina, ali da i dalje svako treće preduzeće posluje u sivoj zoni, zbog čega je važno unapređenje inspekcijskog nadzora.
"Do juna će biti umrežene četiri inspekcije u informacioni sistem e-Inspektor. Plan je da do sredine 2019. budu umrežene sve 42 inspekcije, što će uvesti potpunu transparentnost u rad inspekcijskih službi", rekla je Brnabić na konferenciji u Beogradu.
Prema njenim rečima, jedan od prioriteta za 2018. će biti realizacija programa transformacije Poreske uprave.
Brnabić je ocenila da je 2015. bila prekretnica u borbi protiv sive ekonomije jer od tada postoje Nacionalni program i Zakon o inspekcijskom nadzoru koji je uveo bolju koordinaciju inspekcija, a počela je kontrola i neregistrovanih privrednih subjekata i uvedene su kontrolne liste za inspekcije.Kako je naveo ambasador Nemačke u Beogradu Aksel Ditman, suzbijanje sive ekonomije je važno za proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, podsetivši na izjavu ministra spoljnih poslova Nemačke Zigmara Gabrijela da će Srbija biti u EU, ukoliko budu ispunjeni svi kriterijumi, među kojima su i reforme u borbi protiv korupcije, koje su usko povezane sa suzbijanjem sive ekonomije.
Predstavljajući studiju, potpredsednik Upravnog odbora NALED-a Goran Kovačević kazao je da tek svaki četvrti privrednik misli da će poslovanje u sivoj zoni biti kažnjeno, zbog čega je važno da unapređenje inspekcijskog nadzora bude prvi prioritet novog akcionog plana Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije.
U toj studiji je navedeno da su zapošljavanje bez ugovora i isplata zarada na ruke najdominantniji oblik rada mimo propisa. Od 100 dinara stečenih radom u sivoj zoni, 62 dinara potiču od neprijavljivanja plata, a 38 dinara od izbegavanja evidentiranja prodaje roba i usluga, odnosno profita.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.